Crveni križ Darda

Dobrovoljno darivanje krvi

Hrvatski Crveni križ utemeljitelj je dobrovoljnog davalaštva krvi u Republici Hrvatskoj.
Prva akcija dobrovoljnog davanja krvi organizirana je 25. listopada 1953. godine u Sisku. Otada Hrvatski Crveni križ organizira i provodi akcije davanja krvi prema načelima dobrovoljnosti, anonimnosti, solidarnosti i besplatnosti.
Hrvatski Crveni križ kao glavni promotor i organizator davalaštva krvi u Hrvatskoj: vodi posebnu skrb o dobrovoljnim davateljima krvi, koji su ujedno i njegovi članovi, upisuje ih u evidenciju te brine o jedinstvenom sustavu priznanja. Transfuzijske službe uzimaju, testiraju i obrađuju krv.
U većini zemalja u svijetu ova djelatnost je povjerena Crvenom križu zbog njegovog humanitarnog rada, razvijene mreže organizacija Crvenog križa na terenu te velikog broja volontera što omogućuje neprofitno prikupljanje krvi.
Društva Crvenog križa organiziraju akcije dobrovoljnog davanja krvi prema mjestima rada, školovanja i prema mjestu stanovanja.
Rezultati prikupljanja krvi nisu jednakomjerni u svim područjima Hrvatske jer na davanje krvi utječu mnogi čimbenici: demografski, gospodarstveni, kulturološki, tradicionalni i sl. Kako bi se zadovoljile potrebe za krvi i krvnim pripravcima u Hrvatskoj je izgrađen sustav usklađenog davalaštva putem Hrvatskog Crvenog križa koji omogućava pokrivanje potreba na području cijele države.
Jedini izvor krvi kao lijeka jest čovjek – davatelj krvi. Stoga je krv za svaku zemlju neprocjenjivo nacionalno bogatstvo, a u određenom trenutku i strateški materijal.
Ozljede i bolesti ugrožavaju ljudski život. Krv je često nezamjenjivi lijek. Jedini izvor krvi je čovjek – davatelj krvi.

Stoga pokažite plemenitost, budite davatelj krvi, i otkrijte najbolji dio sebe!

Češće postavljana pitanja

Tko je dobrovoljni davatelj krvi?
Dobrovoljni, neplaćeni davatelj krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dragovoljno i zato nije plaćen niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac. Osnovna načela davanja krvi su: dobrovoljnost, anonimnost, solidarnost i besplatnost.
U svrhu osiguravanja kvalitetne i sigurne krvi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), čiji je član i Hrvatski Crveni križ usvojile su dokument kojim se obvezuju da će se osiguranje krvi i krvnih pripravaka temeljiti na dobrovoljnom i neplaćenom davalaštvu.

Kako se postaje dobrovoljni davatelj krvi?
Jednostavno – najprije morate donijeti odluku da želite davati krv i tako spašavati živote ljudi.
Javite se u svoje društvo Crvenog križa. Davanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti davatelj krvi.

Koliko često i tko može dati krv?
Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti.
Muškarci mogu dati krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca.

Koji su razlozi privremenog odbijanja davatelja?
Razlozi privremenog odbijanja davatelja:

– nizak hemoglobin,
– visoki ili niski krvni tlak,
– žene za vrijeme menstruacije, trudnoće ili dojenja,
– lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada),
– tetovaža i piercing,
– alkoholizirano stanje,
– uzimanje antibiotika,
– cijepljene osobe,
– nakon primanja transfuzije,
– nakon operativnih zahvata i sl.
Ovo su samo neki od razloga privremenog odbijanja. Konačnu odluku donosi liječnik prilikom pregleda i razgovora s davateljem prije samog čina davanja krvi.

Ako ne možete dati krv – NE OČAJAVAJTE!
Pomoći možete i kao animator davalaštva krvi u svojoj sredini. Javite se u svoj Crveni križ!

Može li čovjek davanjem krvi dobiti AIDS?
NE – to nije moguće! Davanjem krvi ne može se dobiti niti AIDS niti bilo koja druga bolest. Pribor koji se koristi prigodom uzimanja krvi je zapakiran, sterilan i za jednokratnu uporabu.

Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje?
NE – zdrav organizam ima uvijek dovoljne količine krvi (oko 5 litara). Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira nivo željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis. Određuje se i pripadnost krvnoj grupi (A, B, AB, O; svaka može biti Rh + ili Rh -).

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>